O koži i tipovima kože
O koži
Da bismo razumjeli svrhu i djelovanje kozmetike koju koristimo bitno je da imamo predodžbu o tome kako je naša koža građena i koje funkcije u našem organizmu obavlja. Osim toga, jako je bitno prepoznati i točno odrediti koji tip kože imamo kako bismo odabrali odgovarajuću kozmetiku za njegu. Za pravilni odabir kozmetičkih proizvoda, dobro je upoznati se sa značenjem određenih pojmova koji se često koriste u kozmetici. Naša koža je velik i dinamičan organ koji obavlja razne važne funkcije bitne za cijeli organizam. Kao njena temeljna uloga izdvaja se upravo ona zaštitna, pruža nam zaštitu od vanjskog okruženja, od prodora patogena, ultraljubičastog zračenja, mehaničkih i kemijskih oštećenja iz okoliša. Naša koža je osjetilni organ, biološko mjesto za sintezu i metabolizam proteina, lipida, različitih signalnih molekula, te je tako povezana s imunološkim, živčanim i endokrinim sustavom. Upravo zbog najveće izloženosti vanjskim utjecajima podložnija je oštećenjima i bržem starenju od drugih organa, što se održava na izgled kože, osobito kože lica, gdje se najprije primjećuju znakovi starenja kože. Kako starimo, koža prolazi kroz mnoge promjene, no metabolički je aktivna i regenerativna tijekom cijelog života. Primjena kvalitetnih i odgovarajućih kozmetičkih proizvoda pomoći će obnovi kože, odgađanju znakova starenja i ublažavanju nastanka dubljih bora i nepravilnosti. Koža, kao i većina drugih naših organa ima tendenciju postupnog stanjivanja ili smanjenja veličine. Starenje uzrokuje postupno i progresivno smanjenje debljine slojeva epidermisa i dermisa naše kože, što se prvenstveno pripisuje smanjenju epidermalnih matičnih stanica i gubitku dermalnog kolagena, koji je najzastupljeniji protein u ljudskom tijelu. U kozmetici se često u kontekstu kože spominju pojmovi epidermis i dermis, pa je korisno razjasniti na što se oni odnose. Naša koža je građena od dva sloja, površinski sloj kože je epidermis i građen od četiri ili pet slojeva različitih stanica, a sloj ispod njega se naziva dermis . Epidermis se pretežno se sastoji od stanica, uglavnom keratinocita. Keratinociti su raspoređeni u slojevima po cijeloj epidermi. Stanice iz stratum corneuma - površinskog sloja epidermisa se zovu korneociti, to su mrtve stanice bez jezgre. Naime, stanice iz dubljih slojeva epiderme počinju se razlikovati u procesu keratinizacije koji uključuje proizvodnju specijaliziranih strukturnih proteina, lučenje lipida i stvaranje stanične ovojnice umreženih proteina. Tijekom tog procesa diferencijacije stanice gube jezgru. Tako nastaje najviši sloj epiderme koji stupa u interakciju s vanjskim okruženjem, a sastoji se od spljoštenih metabolički 'mrtvih' stanica. Te stanice zajedno s lipidima, tvore barijeru nepropusnu za vodu. Ovaj sloj je poznat je i kao rožnati sloj, stratum corneum i obavlja primarnu barijernu funkciju epiderme zajedno sa donjim slojevima epiderme. Rožnati sloj sastavljen je od 15 do 20 slojeva korneocita (mrtvih stanica) koji sadrže nitasti keratin. Slikovito ga možemo zamisliti kao kompleks od cigle i žbuke . Cigle su zreli korneociti, a žbuka je međustanični lipidni kompleks. Stanična komponenta odgovorna je za čvrstoću kože, a međustanični lipidni kompleks najodgovorniji je za sprječavanje transepidermalnog gubitka vode i održavanje vlage u koži. Sastav i debljina epidermisa i dermisa variraju ovisno o mjestu na tijelu. Debljina epidermisa je najtanja na kapcima , otprilike 0,04mm, dok je na dlanovima i tabanima debljina epidermisa otprilike do1,6 mm. Dermalni sloj kože pruža snagu i elastičnost. Relativno je necelularan i prvenstveno se sastoji od složenih proteina izvanstaničnog matriksa, posebno bogat kolagenskim vlaknima, koja čine otprilike 75% suhe težine dermisa. Glavni tip stanica prisutan u dermisu su fibroblasti, i oni sinteziraju mnogo drugih komponenti izvanstaničnog matriksa poput elastina i hijaluronske kiseline. Krvne žile koje opskrbljuju hranjivim tvarima oba sloja kože također su prisutne u dermisu.
O tipovima kože
Razlikujemo četiri osnovna tipa kože: normalni, suhi ,masni i mješoviti tip kože. Svaki od njih ima svoje osobitosti, a razlikuju se po količini lipida (masnoća) koji su prisutni na koži. U najvećoj mjeri na tip kože utječe genetika, dok pod utjecajem različitih vanjskih faktora koža može imati različita trenutna stanja. Svaki od tipova kože može imati kao trenutno stanje kože dehidraciju koju ne treba mješati sa suhim tipom kože. Suhom tipu kože primarno nedostaje masnoća, lipida na koži te posljedično zbog tog manjka lipida i neodgovarajuće zaštitne barijere, ne može zadržati niti odgovarajući postotak vlage u kože. Simptomi suhe kože mogu biti izraženi u različitom intenzitetu, od blagog zatezanja kože do grublje, ljuskavije i jako isušene kože. Ovom tipu je potrebno osigurati kozmetiku bogatu hranjivim tvarima i kvalitetne serume za nadoknadnu vlage. Masna koža je obilježena prekomjernom produkcijom kožnog sebuma, masnim sjajem i proširenim porama. Zbog prevelike produkcije kožnog sebuma, kožni folikuli se mogu začepiti što može dovesti do stvaranja mitesera ili akni. Masna koža podnosi samo nekomedogene kozmetičke proizvode koji neće dodatno začepiti pore, lagane, neisušujuće i hidrirajuće teksture proizvoda koji će adekvatno vlažiti kožu. Također, proizvodi za njegu ovog tipa kože moraju biti obogaćeni aktivnim sastojcima koji djeluju antibakterijski, ali i protuupalno i umirujuće. Mješoviti tip kože karakterizira povećana produkcija sebuma na čelu, bradi i nosu (T-zona), dok na području obraza ta produkcija sebuma može biti normalna ili smanjenja pa onda koža na tom dijelu može biti normalna ili suha. Od ostalih nepravilnosti mješovita koža može pokazivati proširene pore, osobito na T-zoni. Mješovitoj koži kao podloge odgovarat će hidratizirajući serumi ili gelovi, te nakon njih primjena kreme laganije teksture. Budući da je kolagen prirodni humektans koji ima hidratantna svojstva kao sastojak seruma ili gela odgovarat će primjeni kod svih tipova kože, kao početni korak u rutini njege kože.